Haʻina pili/pili ʻole

Ngā Tohutohu

ʻO ke aloha nō ka mea nui!

          

Hūi! Aloha mai kākou. ʻO au ʻo Kamealoha a ʻo Hiʻilei koʻu makuahine (ʻo ia ka māhoe o Hiʻikua). ʻO Nāleialoha lāua ʻo Kaleopaʻa koʻu mau kūpuna. No Nānākuli mai lāua, akā, noho māua me koʻu makuahine ma Kahuku. Aloha au i nā pali koʻolau!

 

 

            I ka Pōʻaono, hele aku māua me koʻu makuahine i kahakai ma Haleʻiwa. ʻAuʻau nō māua i ke kai a aʻo mai nō hoʻi koʻu makuahine i ka heʻe nalu iaʻu. Ma hope iho, ʻai māua i ka haukōhi! ʻOno loa ia! Aloha au i ka hopena pule!

 

 

            ʻO kēia kaikamahine koʻu hoa hānau ʻo ʻOnipaʻa. No Maui mai ʻo ia. Noho ʻo ia i Pāʻia ma Maui me kona ʻohana. ʻO Laniākea kona makua kāne (ʻo ia nō ke kaikunāne o koʻu makuahine). I ke kau wela, kipa mai ʻo ʻOnipaʻa iā mākou ma Oʻahu nei. ʻOluʻolu loa ʻo ʻOnipaʻa a pāʻani nui māua. Aloha nō au iā ia!

 

 

I ke kau wela, mālama koʻu mau kūpuna i ka pāʻina nui loa ma Nānākuli. Kālua nā kāne i ka puaʻa nunui, ke kalo, a me ka ʻuala nō hoʻi. Ma hope iho, pule koʻu tūtūwahine a ʻai pū mākou. ʻOno loa ka mea ʻai! Ma ka pāʻina, hoʻokani pila nā mākua, kūkākūkā nā kūpuna, a pāʻani nā kamaliʻi. Aloha nui au i koʻu ʻohana!!

 

 

Ka Pilina ʻŌlelo

 

1. Ka Pilina ʻŌlelo Haʻina

 

This grammatical structure is similar that we saw in Haʻawina #7 (with baby Kaleonui), however, now we are going to focus more on the activities that people and things engage in, such as eating, sleeping, driving, going, returning, etc. Initially, we will only be learning the most basic form of this structure in which no time, tense or aspect are included. Rather, these are activities that are done on a regular basis.

 

Heʻenalu koʻu makuahine.                                    My mother surfs.

Holo nā keiki.                                                        The children run.

Hiamoe ʻo Kanoe.                                                 Kanoe sleeps.

 

In Hawaiian, the action being engaged in is the most important idea and therefore is the Manaʻo Haʻi of the sentence. Secondary to this is who (or what) is doing that action, which is the Kumu Haʻi.

                                                                           Manaʻo Haʻi                       Kumu Haʻi      

 

Heʻenalu koʻu makuahine.                           Heʻenalu                               koʻu makuahine.

Holo au.                                                       Holo                                     au.      

Hiamoe ʻo Kanoe.                                        Hiamoe                                 ʻo Kanoe.

 

 

 

 
 

 

 

 

 

 

All haʻi inoa laulā must be preceded by a pili mua

(ka, ke, , kēia, kēnā, kēlā, koʻu, kou, kona).

 

2.      Hune Wahi – Directionals

It is also common in Hawaiian that Hune Wahi (mai, aku, aʻe, iho) are used to show direction and movement, as well as time. Initially, we will learn about direction and movement.

                                                                                                                               

                                                               Manaʻo Haʻi      Kumu Haʻi     

      Hele mai ʻo Pua.                               Hele mai             ʻo Pua

      Pua comes.

 

      Hele aku ʻo Pua.                               Hele aku             ʻo Pua

      Pua goes.

 

      Hoʻi aku lākou.                                Hoʻi aku             lākou

      They (3+) return (away).

 

      Piʻi aʻe ke keiki.                               Piʻi aʻe                ke keiki

      The child climbs up.

 

      Noho iho ʻo ia.                                 Noho iho            au

      He sits down.

           

3.      Haʻina Hope (Pili) – Direct Objects

 

Sometimes, we need to include what someone does an action to, as in “I eat poi.” This “object” of the action (i.e., the poi) is known in Hawaiian as a Haʻina Hope and it must be marked with a kuʻi, which joins the Haʻina Hope to the rest of the sentence. When the Haʻina Hope is a haʻi inoa laulā, then the kuʻi is “i,” as seen in the following examples:

                                                                                                                               

                                                               Manaʻo Haʻi      Kumu Haʻi      Kuʻi     Haʻina Hope Pili  

ʻAi au i ka poi.                                        ʻAi                      au                    i           ka poi

I eat poi.

 

Kōkua aku ʻoe i nā keiki.                       Kōkua aku          ʻoe                   i           nā keiki

You help the children.

Inu ʻo Mikiʻala i ka wai hua ʻai.             Inu                      ʻo Mikiʻala      i           ka wai hua ʻai

Mikiʻala drinks juice.

 

Nānā aku nā ʻōpio i ke kīwī.                   Nānā aku            nā ʻōpio           i           ke kīwī

The teenagers watch t.v.

 

If the Haʻina Hope is a haʻi inoa kanaka (Pele, Kaleolani) or a pani inoa (ʻoe, mākou, etc.), the kuʻi is “iā.”

 

 

                                                               Manaʻo Haʻi      Kumu Haʻi      Kuʻi     Hope Pili              

Kōkua aku ʻoe iā Nāhulu.                      Kōkua aku          ʻoe                   iā         Nāhulu

You help Nāhulu.

 

Nānā mai nā ʻōpio iā mākou.                  Nānā mai            nā ʻōpio           iā         mākou

The teenagers watch us.

 

Mālama ʻo Kapua iā Kaleonui.               Mālama              ʻo Kapua         iā         Kaleonui.

Kapua cares for Kaleonui.

 

Aloha kou tūtū iā ʻoe.                             Aloha                  kou tūtū           iā         ʻoe

Your grandma loves you.

 

Mahalo ʻo Laniākea iā ia.                       Mahalo               ʻo Laniākea      iā         ia

Laniākea admires him/her.

 

When the Haʻina Hope is “me” as in “The teacher helps me,” then the kuʻi and the Haʻina Hope are combined into a single word, “iaʻu.” This may have been derived following years of saying “iā au” and pronunciation changed to “iaʻu.” For grammatical purposes, we think of the “i” in “iaʻu” as the kuʻi.                                                                                                                                                     

                                                                        Manaʻo Haʻi      Kumu Haʻi      Kuʻi+Haʻina Hope  

Mālama ʻo ʻOnipaʻa iaʻu.                          Mālama              ʻo ʻOnipaʻa      iaʻu.

ʻOnipaʻa takes care of me.

 

Kōkua mai koʻu makua iaʻu.                     Kōkua mai          koʻu makua     iaʻu.

My parent helps me.

 

Aloha mai ʻo ia iaʻu.                                  Aloha mai           ʻo ia                 iaʻu.

She/he loves me.

 

 

 
 

 

 

 

 

 

When haʻi inoa kanaka appear in the Kumu Haʻi, they must be preceded by ʻo.

(Kōkua ʻo Mikiʻala iā Nāhulu.)

 

4.      Haʻina Hope (Pili ʻOle) – Indirect Objects

 

Haʻina Hope also describe when things happen and where they happen (as we saw in Mokuna #7). Again, each Haʻina Hope must have a kuʻi. The kuʻi for time and place are either i or ma.

                                                                                                                      

                                                         Manaʻo Haʻi    Kumu Haʻi      Kuʻi     Haʻina Hope Pili ʻOle   

ʻŌmaʻimaʻi au i ke kakahiaka.          ʻŌmaʻimaʻi      au                    i           ke kakahiaka

Kolohe nā keiki i ka Pōʻakahi.         Kolohe            nā keiki            i           ka Pōʻakahi       

Hele mai lāua i koʻu hale.                 Hele mai          lāua                  i           koʻu hale.

Hoʻi aku lākou i ka hale.                  Hoʻi aku          lākou               i           ka hale.

Piʻi aʻe ke keiki i ke kumu lāʻau.      Piʻi aʻe             ke keiki            i           ke kumu lāʻau

Noho iho au ma ka papa.                  Noho iho         au                    ma       ka papa

 

 

close

Hawaiian Dictionary

x
open